Bruto društveni proizvod BiH 69 posto manji od prosjeka EU!

Pridruživanje Evropskoj uniji, za što se zalažu praktično svi bh. politički lideri, nije isključivo politički proces. Veoma bitan dio je i ekonomsko prilagođavanje naše države standardima EU, a u ovom segmentu napredak je čak sporiji i od političkoga.

Prema podacima Evropskog statističkog zavoda (Eurostat) koji su objavljeni ove sedmice, BiH ima bruto društveni proizvod (BDP) čak 69 posto manji od prosjeka Evropske unije. Tako je naša država u prošloj godini dosegla tek 31 posto prosjeka država članica EU.

Rezultati regije

Prema podacima za prošlu godinu, Slovenija se udaljila od prosjeka EU s padom sa 86 posto u 2006. godini na 83 posto evropskog prosjeka u prošloj. Hrvatska je u posljednjoj dekadi povećala svoj BDP za jedan postotni bod, tačnije na 59 posto prosjeka EU.

Srbija je prošle godine dostigla 36 posto, dok je Crna Gora dostigla 42 posto, Makedonija 38 posto, a Albanija 30 posto.

Koliko je ekonomija bitan faktor članstva u EU, pokazuje i činjenica da se od 35 poglavlja koja treba ispregovarati s EU njih 17 odnosi na ekonomska pitanja. To su poglavlja poput „Sloboda kretanja roba“, „Sloboda kretanja kapitala“, „Pravo trgovačkih društava“, „Tržišno natjecanje“, „Poljoprivreda i ruralni razvoj“, „Socijalna politika i zapošljavanje“, „Poduzetništvo i industrijska politika“…

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić kazao je za „Avaz“ da je pridruživanje EU mnogo kompliciraniji poduhvat nego što se čini.

 

– Treba promijeniti i svijest građana, jer EU ne dozvoljava da neko ne voli svoj proizvod. Potrebno je i harmonizirati tržište BiH kao cjelinu, u protivnom, imat ćemo, kao i do sada, problem sive ekonomije, korupciju i sporost administracije – ističe Bojić.

Kvalitetne reforme

Ekonomski analitičar Dženan Kulović za naš list je kazao da su ekonomske reforme neophodne na putu naše države ka punopravnom članstvu u EU.

 

– BiH tu zaostaje za evropskim prosjekom, što se svakako odražava na BDP naše države. Moramo se fokusirati, prije svega na reforme tržišta rada, koje je rigidno, zatim slijede penzioni fondovi te uvođenje privatnog kapitala. Reformska agenda obuhvatila je nekoliko ključnih aspekata koji su bitni za pristupanje EU i, ukoliko se oni ispune, onda ćemo stvoriti potencijal da BiH postane konkurentna na evropskom tržištu – istakao je Kulović.

Kulović: Politika je uvjet svega

– BiH nije iskoristila ekonomske potencijale koje ima, a sve zbog društvenog uređenja koje imamo. Politika je uvjet svega, a ekonomija uzrok svega, zato ta dva elementa treba posmatrati zajedno. Politika stvara ambijent da bi se ekonomija mogla razvijati. Budući da je kod nas političko okruženje loše, onda imamo i zaostajanje po svim ekonomskim indikatorima – smatra Kulović.

 

 

(avaz.ba)

Comments

comments